Šta se dešava u Evropi? Eksplozivni dronovi, napadi na struju i sajber udari - počeo "rat iz senke"!
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Evropske zemlje sve češće prijavljuju ruske hibridne napade: dronove, sabotaže, dezinformacije i sajber operacije.
- Nemačka je optužila Rusiju za dron sa eksplozivom kod aerodroma Lajpcig/Hale, dok države oko Baltika jačaju odbranu od sličnih pretnji.
Dronovi, sajber napadi, sabotaže, pokušaji paljenja objekata i napadi na važnu infrastrukturu postali su deo bezbednosne slike Evrope, a Evropska unija otvoreno govori o sve intenzivnijim ruskim hibridnim aktivnostima. Brisel navodi da se među njima nalaze napadi na infrastrukturu, sajber operacije, širenje dezinformacija i pokušaji mešanja u demokratske procese.
Dron sa eksplozivom podigao Nemačku na noge
Jedan od najnovijih i najozbiljnijih slučajeva dogodio se u Nemačkoj, na aerodromu Lajpcig/Hale. Početkom avgusta pronađen je dron sa eksplozivom u blizini ukrajinskog teretnog aviona, a nemačka vlada je 1. septembra saopštila da iza pokušaja napada stoji Rusija. Berlin je naveo da se način na koji je dron napravljen i korišćen uklapa u ranije ruske hibridne operacije, dok je Moskva odbacila optužbe kao neosnovane.
Nije samo Nemačka na udaru
Slična upozorenja stižu iz više evropskih zemalja. Države oko Baltičkog mora planiraju zajedničku grupu za odbranu od dronova, upravo zbog sve većeg straha od špijuniranja i sabotaža. Posebnu pažnju privlače podmorski kablovi, gasovodi i druga infrastruktura koja je od velikog značaja za evropsku ekonomiju i bezbednost. Nemački zvaničnici zato traže bržu razmenu informacija među državama kako bi se na ovakve incidente reagovalo pre nego što naprave ozbiljnu štetu.
I internet je postao bojno polje
Problem nije samo ono što može da se vidi na nebu ili na zemlji. Evropske zemlje se sve češće suočavaju i sa sajber napadima koji mogu da pogode državne institucije, kompanije, energetiku i druge važne sisteme. Evropska unija je u julu 2026. direktno optužila ruske strukture za dugotrajne sajber operacije protiv članica EU i njihovih partnera, uključujući pokušaje upada u državne mreže i napade na kritičnu infrastrukturu.
Hibridni rat hvata zalet
Umesto da jedna država pošalje vojsku preko granice, ona može da koristi različite načine da napravi problem drugoj strani, od sajber napada i sabotaže do dezinformacija i špijunaže. Evropska unija upravo tako opisuje hibridne pretnje i navodi da je cilj da se oslabe bezbednost, stabilnost i poverenje građana, a da se pritom ne pređe granica koja bi odmah izazvala otvoreni vojni sukob.
Najveći problem je što se krivac često teško vidi
Kod klasičnog napada uglavnom je jasno ko je napao i odakle je napad došao. Kod sabotaže ili sajber napada priča je mnogo zamršenija. Napadači mogu da koriste posrednike, kriminalce ili ljude koji na prvi pogled nemaju nikakve veze sa državom za koju rade. Baš zbog toga evropske službe moraju da skupljaju veliki broj dokaza pre nego što javno kažu ko stoji iza nekog incidenta. Nemačka vlada je i sama objasnila da je jedna od karakteristika hibridnih napada upravo to što njihov pravi nalogodavac nije odmah očigledan.
Sve češće se pominju i pokušaji atentata
Posebnu zabrinutost izazivaju slučajevi u kojima meta nisu računari ili infrastruktura, već konkretni ljudi. Britanske bezbednosne službe su ove godine upozorile na ruske aktivnosti koje uključuju sabotaže i pokušaje atentata, dok su evropske zemlje u više slučajeva istraživale navodne planove za napade na ljude povezane sa vojnom industrijom i podrškom Ukrajini. Britanska vlada je istovremeno saopštila da ruske obaveštajne strukture i povezane mreže koriste različite metode kako bi nanele stvarnu štetu evropskim zemljama.
Evropa pokušava da odgovori, ali ne želi otvoreni rat
Zbog svega toga evropske države poslednjih meseci pojačavaju zaštitu infrastrukture, razmenjuju obaveštajne podatke i uvode nove sankcije. EU je u martu usvojila zaključke kojima najavljuje snažniji odgovor na hibridne napade, uključujući sabotaže, sajber napade i mešanje u izbore, dok su u julu uvedene nove sankcije protiv pojedinaca i organizacija povezanih sa ruskim sajber aktivnostima. Istovremeno, NATO jasno poručuje da trenutno ne vidi neposrednu opasnost od direktnog ruskog napada na neku članicu.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.